Diplomac FIT-a učestvuje u projektu pravljenja vještačkih inteligentnih sistema na doktorskim studijama u Njemačkoj

?????????????????????

Diplomac FIT-a učestvuje u projektu pravljenja vještačkih inteligentnih sistema na doktorskim studijama u Njemačkoj

Autor: Slobomir P Univerzitet

June 8, 2015

Igor Perić, diplomac Fakulteta za informacione tehnologije Slobomir P Univerziteta, jedan od najuspješnijih bivših studenata Univerziteta i dalje niže uspjeh za uspjehom. Master studije iz objasti robotike u Španiji privodi kraju. Master tezu je radio sa kompanijom Braingaze S.L. iz Barselone, koja mu je ponudila nastavak anganžmana u obliku doktorata, ali neuronauka, mješavina robotike i računarstva, je ono što je privuklo Igorovu pažnju i čime će se baviti narednih nekoliko godina.Kako bi nam pojasnio oblast kojom će se baviti u budućnosti i preneo svoja iskustva studiranja u inostranstvu, Igor je odgovorio na nekoliko pitanja.

Gdje se trenutno nalaziš i čime se baviš?

Trenutno privodim kraju dvogodišnje Master studije iz oblasti robotike (Computer Vision and Robotics) u Španiji. Posjedujem dosta iskustva u oblasti algoritama, struktura podataka i razvoja sofvera, dosta sam naučio o procesiranju signala, robotici i mašinskom učenju za vrijeme Master studija a gajim jako velika interesovanja iz oblasti vještačke inteligencije i biološki inspirisanih metoda učenja i reprezentacije znanja.

Master tezu sam poslednjih 6 mjeseci, kako je predviđeno planom i programom, radio sa kompanijom Braingaze S.L. iz Barselone, sa kojom sam na sopstvenu inicijativu stupio u kontakt i obezbijedio radni angažman prije početka rada na tezi. Lična motivacija za ovaj korak leži u činjenici da je osnivač kompanije ujedno i priznati neronaučnik i profesor na univerzitetu u Barseloni, što se u potpunosti poklapalo sa mojim interesovanjima.

Tema teze je, najprostije rečeno, metoda određivanja stepena pažnje posmatrača na osnovu njegovih pokreta očiju. Kompanija je imala cilj da ovu inovativnu metodu pokuša unovčiti u obliku programa za kliničku dijagnostiku poremećaja pažnje i hiperaktivnosti a moj konkretan zadatak je bio da ispitam da li je to moguće u praksi. Ishod rada na tezi je bio jako uspiješan, kako sa akademskog tako i sa poslovnog stanovišta, te mi je u istoj kompaniji ponuđen nastavak anganžmana u obliku industrijskog doktorata u trajanju od tri godine. Tema doktorskih studija trebala je biti velikim dijelom radni angažman u kompaniji i istraživanje mogućnosti upotrebe EEG snimaka moždanih talasa za poboljšanje detekcije nivoa pažnje. Sve u svemu, jako interesantna i perspektivna prilika za istraživanje i usavršavanje na sunčanim obalama Barselone, na kojoj ću uvijek biti zahvalan.

Reci nam nešto više o ponudi za nastavak doktorskih studija.

Ponudu za nastavak doktorskih studija u gradu Karlsruhe (Njemačka) sam nedavno dobio kao posljedicu prijave na otvoren konkurs od strane Human Brain Project evropske inicijative, u saradnji sa Karlsruhe Institute of Technology (KIT) i FZI Research center for Information Technology. Human Brain Project (www.humanbrainproject.eu) je najveća naučno-akademska inicijativa Evropske Unije još od njenog osnivanja. Sam projekat je započet 2013. godine od strane naučnika iz Ženeve (Švajcarska) i trenutno broji 135 partnerskih institucija u 26 zemalja širom Evrope. Cilj projekta je saradnja  širokog kruga naučnika iz raznih oblasti u svrhu razumijevanja ljudskog mozga i načina na koji funkcioniše. Koliko god to čudno zvučalo, načini pomoću kojih ljudski mozak uči ili rješava najjednostavnije probleme, poput hodanja ili prepoznavanja objekata, su i dalje nepoznati naučnicima širom svijeta. Složenije pojave, kao što su kreativnost, svijest i san su predmet velikih debata i koncenzus još uvijek ne postoji. Ova velika investicija Evropske Unije ima cilj da to promijeni.

Sama inicijativa je podijeljena na 6 aktivnosti: neuroinformatika, simulacija mozga, računarstvo visokih performansi (High Performance Computing), medicinska informatika, neuromorfno računarstvo i neurorobotika. Sve aktivnosti su komplementarne jedna drugoj i međusobno doprinose razvoju i napretku cijele inicijative.

Opiši nam kratko svoju temu. O čemu se zapravo radi?

Najprostije rečeno, istraživanje kojim ću se baviti narednih par godina svodi se na pravljenje vještački inteligentnih sistema baziranih na određenom tipu neuronskih mreža (spiking neural networks). Ovi sistemi bi trebalo da uče i da pokažu identična kompleksna ponašanja kao inteligentni organizmi koje poznajemo (razni mikroorganizni, životinje, pa i ljudi). Sastavni dio moje teme je povezivanje simulacije moždane aktivnosti na super-računaru sa virtuelnim svijetom i takozvanim „agentom“ unutar tog svijeta. Agent će proslijeđivati sva čula iz virtuelnog okruženja u kojem se nalazi (sliku, zvuk, dodir, miris, ravnotežu, itd.) ka centralnom nervnom sistemu (vještačkoj neuronskoj mreži) koja će, kao posljedicu toga, slati signale za generisanje ponašanja nazad agentu. Posjedovanje ovakvog okruženja omogućiće naučnicima testiranje raznih teorija inteligencije, učenja, percepcije, ponašanja i međusobnih zavisnosti ovih teorija. Krajnji uspjeh ovakvog projekta omogućiće kreiranje pravih inteligentnih sistema, koji mogu da upravljaju kolektivnim znanjem cijele civilizacije, daju tačne i brze odgovare na bilo koje pitanje, razumiju slike i prostor kao što to ljudi rade (pa i bolje) i drastično ubrzaju napredak cijelog čovječanstva. Zvuči megalomanski, ali je stvarno tako.

Zbog čega si se odlučio za neuronauku?

Oblast u kojoj ću nastaviti svoje istraživačke aktivnosti je multidisciplinarna. Drugim riječima, nije u pitanju čista neuronauka niti čista robotika i računarstvo; u pitanju je idealna mješavina najboljih ideja iz obje oblasti. A razlog iz kog je baš ova tema zaslužila toliko veliku količinu pažnje ležu u činjenici da su trenutno najbolji algoritmi za probleme poput identifikaciju objekata, prepoznavanje govora ili prevod jezika dostigli jedan oblik stagniranja po pitanju povećanja efikasnosti. Sisteme koji danas rade zaista dobro jako je teško poboljšati da rade dovoljno dobro da bi bili masovno upotrebljivi. Vjeruje se da u srži ovog problema leže formalne metode koje su u početku svoje primjere dale solidne rezultate i, samim tim, navele istraživače da pomisle da su „na pravom putu“, dok zapravo postoje alternativni i manje očigledni pristupi rješavanju sličnih problema, koji imaju daleko veći kapacitet za proširenje i generalizaciju. Naime, neuronaučnici širom svijeta imaju dosta dobrih teorija o tome kako veza između svih čula i kognitivnih sposobnosti živih organizama funkcioniše ali jako mali dio tih ideja ja uspiješno upotrebljen u najboljim algoritmima današnjice. Prava snaga Human Brain Project inicijative leži upravo tu: objedinjenje svih saznanja iz širokog spektra naučnih disciplina sa ciljem kreiranja jedinstve teorije ljudskog uma.

Kako je izgledao proces prijave i selekcije?

Ponudu sam dobio nakon tri eliminaciona kruga. Prvi krug je bio zasnovan na dokumentaciji koju sam dostavio u procesu online prijave, što uključuje bigrafiju i prosjek na osnovnim i Master studijama. Odabrani kandidati su pozvani da na Skajp intervju, na kojem su detaljnije bili upoznati sa ciljem projekta i njegovim izazovima. Kandidati u ovom krug su eliminisani na osnovu uopštenih pitanja iz struke vezanih za njihovo iskustvo i stavove prema određenim temama u relevantnim istraživačkim poljima. Imao sam tu sreću da na kraju Skajp intervjua budem pozvan u Njemačku na finalni intervju. Zvaničnu bezuslovnu ponudu sam dobio dva dana nakon povratka, ali i dalje strahujem da ću se u jednom trenutku probuditi i jako razočarati. :)

Koji faktori su uticali na proces selekcije? Šta je pomoglo da budeš izabran?

U više navrata u toku intervjua mi je skrenuta pažnja na jake strane moje biografije. Presudnu ulogu je imao uspjeh na takmičenju iz podvodne robotike na kojem sam učestvovao prošlog ljeta i iskustvo u radu sa tehnologijama i alatima iz oblasti robotike (Robotic Operating System). Naime, institut i univerzitet sa kojima ću sarađivati u sklopu rada na svojoj doktorskoj disertaciji se u potpunosti oslanjaju na pomenute tehnologije, te im je moje iskustvo bilo jako dragocjeno.

Sa druge strane, svoju ambiciju i veliko interesovanje sam jednim dijelom mogao da dokažem položenim ispitom iz oblasti „Dinamika neuronskih sistema“ na popularnoj platformi za učenje na daljinu (www.edx.com). Ova stavka u biografiji dovoljan je pokazatelj ambicije za primijenu vještina koje trenutno posjedujem na oblast biološki inspirisanih neuronskih mreža. Angažman u kompaniji u Barseloni je bio dodatan pozitivan bod, jer mi je rad na klasičnim („starim“) metodama mašinskog učenja dao širi uvid u problematiku naučne discipline koju treba da istražujem.

Nastavni plan i program na svim obrazovnim institucijama koje sam pohađao stvorio je takozvani „efekat lavine“ koji mi je omogućio da istovremeno stičem informativno znanje iz širokog spektra oblasti informacionih tehnologija i produbljujem znanja iz oblasti za koje sam gajio najveća interesovanja, povezujući razne oblasti i stičući novo znanje zahvaljujući prethodnom. Pored jako kvalitetnog nastavnog plana i programa imao sam podršku izvanrednih profesora i mentora tokom cijelog svog školovanja. Zahvaljujući tome, u srednjoj Tehničkoj školi „Mihajlo Pupin“ iz Bijeljine dva puta sam učestvovao na Međunarodnoj olimpijadi informatike. Sa kolegama sa Slobomir P Univerziteta tri puta sam učestvovao na Međunarodnom studentkom takmičenju iz infomatike „Microsoft Imagine Cup“ i radio na jako zanimljivim, izazovnim i perspektivnim projektima. Za vrijeme Master studija učestvovao na Evropskom takmičenju iz robotike euRathlon 2014 predstavljajući Španiju sa univerzitetom iz Girone. Takmičenje na svakom stepenu studija mi je bilo karta za sledeći, a učešće i uspijesi su jednom velikom mjerom zasluga ljudi koji su mi u tome pomogli.

Jedno jako edukativno i prijelijepo iskustvo je i moje petogodišnje članstvo u Microsoft Student Partner programu i MS Community zajednici Bosne i Hercegovine. Neizmjerna podrška i pomoć svih članova na svakom koraku moje karijere i dosta novih prijateljstava i kontakata su nešto što jako cijenim.

Sve ove institucije, organizacije i ljudi u njima su podjednako diprinijeli oblikovanju moje akademske karijere i na tome se, evo, ovim putem neizmjerno zahvaljujem.

Kakva su tvoja očekivanja za narednih par godina?

Naravno, prvenstveno sam počastvovan na ukazanoj prilici i presrećan što uopšte imam šansu da doprinisem projektu tolikih razmjera, pa smatram da će me jaka motivacija za rad dugo držati. Imao sam mnogo sreće dobivši izuzetno dobre uslove, sa kvalitetnom grupom ljudi, na solidnom mjestu i istovremeno jako zanimljiv i perspektvan projekat, što je san svakog budućeg studenta doktorskih studija. Srećom, ja to znam da prepoznam i cijenim.

Mislim da će istovremeno biti i jako intenzivno, uzimajući u obzir neizvjestan ishod kompletnog projekta, veliki broj interesnih grupa i složenu organizacionu hijerarhiju projekta.

Jedan od većih ličnih izazova će biti jezik, s obzirom da znam svega 10-ak njemačkih izraza. Planiram da počnem sa intenzivnim kursom narednog mjeseca i moram priznati da je to jedna stvar u vezi sa kojom sam pomalo pesimističan. :)

Koji su tvoji stavovi kojima se vodiš? Šta bi preporučio ostalim studentima?

Granica je tamo gdje je sam postaviš. Dijete sam sa sela iz okoline Bijeljine i ne smatram se ni malo više posebnim od bilo kog drugog studenta u našoj i okolnim državama. Ali niko ne može da mi zabrani da zaslužim sopstveni članak na Wikipediji značajnim doprinosom na bilo kom polju. Ovo važi za svakog studenta, na svakom univerzitetu, uvijek.

Ako bih morao da izdvojim nešto svojstveno sebi, rekao bih da sam jako znatiželjan i tvrdoglav kada je u pitanju lično usavršavanje. Uživam u razumijevanju novih stvari i volim teške probleme i izazove. Svaki težak problem na kojem sam ikada radio zahtijevao je dosta truda i odricanja, ali me je doveo do novih saznanja i pozitivnih ishoda, čak i u situacijama kada toga u početku nisam bio svjestan.

A s obzirom na to da znam koliko bi meni koristilo da sam imao primjer nečije biografije u trenutku pisanja svoje, odlučio sam da sa zainteresovanim studentima podijelim svoju biografiju na ovom linku: CV – Igor Perić

Igor će početkom jula održati predavanje na Slobomir P Univerzitetu. Predavanju će biti organizovano za studente Slobomir P Univerziteta, ali i za sve ostale zainteresovane koji žele čuti nesto zanimljivo o neuronauci, ali i o Igorovim iskustvima studiranja u inostranstvu. Više informacija o Igorovim projektima možete pogledati i na Igorovom linkedin profilu: https://ba.linkedin.com/in/igorperic

Slobomir P Univerzitet Igoru želi puno uspjeha u izgradnji idealne karijere.

Desavanja

There is no upcomming event to display.

Poslednje vijesti